21 July 2012

Treća deklinacija


A. Suglasničke osnove

§ 17.

Imenicama ove skupine svršava se osnova na suglasnik.
Osnovu dobivamo ako odbacimo u genitivu množine nastavak -um. Nekima je u nomin. jedn. krajnji osnovni suglasnik otpao. Imenice s osnovom na suglasnik muškoga su, ženskoga ili srednjega roda.


§ 18.


Imenice muškoga roda u nom. jedn. ponajviše se svršavaju na -or (-oris), -o (-onis), -es (-itis), npr. dolor, doloris bol, leo, leonis lav, miles, militis vojnik.



jednina množina
nom.
gen.
dat.
ak.
vok.
abl.
labor
laboris
labori
laborem
labor
labore
miles
militis
militi
militem
miles
milite
labores
laborum
laboribus
labores
labores
laboribus
milites
militum
militibus
milites
milites
militibus



§ 19.

Imenice ženskoga roda u nom. jedn. najčešće se svršavaju na -do (-Mnis), -io (-ionis), -$s f-Stis), -us (-utis), npr. fc tudS, fortitUdiim hrabrost, r$tm, rotionis razum, sodetas, cižtStis društvo, salus, salutis spas.



jednina množina
nom.
gen.
dat.
ak.
vok.
abl.
facultas
facultatis
facultati
facultatem
facultas
facultate
natio
nationis
nationi
nationem
natio
natione
facultates
facultatum
facultatibum
facultates
facultates
facultatibus
nationes
nationum
nationibus
nationes
nationes
nationibus



§ 20.

Imenice srednjega roda u nom. jedn. najčešće se svršavaju na -us (-oris), -us (-eris), -men (-minis). Primjeri: tempus, temporus vrijeme, genus, generis rod, ime.



jednina množina
nom.
gen.
dat.
ak.
vok.
abl.
tempus
temporis
tempori
tempus
tempus
tempore
nomen
nominis
nomini
nomen
nomen
nomine
tempora
temporum
temporibus
tempora
tempora
temporibus
nomina
nominum
nominibus
nomina
nomina
nominibus



B. Osnove na -i

§ 21.

Osnove te skupine svršavaju se na -i. Većina imenica muškog i ženskog roda tvori nominativ jednine dodajući osnovi -s.

navis lađa, mare more, exemplar primjer



jednina množina
nom.
gen.
dat.
ak.
vok.
abl.
navis
navis
navi
navem
navis
nave
mare
maris
mari
mare
mare
mari
exemplar
exemplaris
exemplari
exemplar
exemplar
exemplari
naves
navium
navibus
naves
naves
navibus
maria
marium
mariibus
maria
maria
maribus
exemplaria
exemplarium
exemplaribus
exemplaria
exemplaria
exemplaribus


Tako se dekliniraju:
1. Jednakosložne imenice na -is i -es (parisyllaba); to one koje u nominativu i genitivu jednine imaju jednak br slogova, npr. hostis, hostis neprijatelj, nubes, nubis oblak;
2. imenice na -s ili -er koje ispred završetka -is u genitivu jednine imaju dva ili više suglasnika, npr. ars, art-is umjetnost imber, imbr-is kiša;
3. neutra s nominativom jednine na -e, -al, -ar, npr. mare maris more, animal, animalis životinja, exemplar, exemplaris primjer.

§ 22.


Deklinacija imenica s osnovom na -i razlikuje se od deklinacije imenica sa suglasničkim osnovama time što im je završetak u genitivu množine -ium (pri tome -i- pripada osnovi a -um je nastavak kao i kod suglasničkih osnova).

§ 23.


Neutra na -e, -al, -ar imaju osim toga u ablativu jednine -i, a u nominativu, akuzativu i vokativu množine -ia. Pamti dakle za ta neutra: -i, -ia, -ium!

Osobitosti u oblicima ili deklinacije



§ 24.



Od jednakosložni imenica na -is i -es neke imaju genitiv množine na -um, npr.

canis, -is, m. pas
iuvenis, -is, m. mladić
gen. množ. canum
gen. množ, iuvenum
Od imenica na -er imaju izuzetno genitiv množine na -um:

pater, -tris, m. otac
mater, -tris, f. majka
frater, -tris, m. brat
gen. množ. patrum
gen. množ. matrum
gen. množ. fratrum


§ 25.

Imenice febris groznica, sitis žeđa, turris toranj, tussis kašalj, puppis krma, securis sjekira, vis (sila) imaju akuz. jedn. na -im i .abl, jedn. na -i, dakle: febrim, febri; sitim, siti itd.
Jednako imaju akuz. jedn. na -im i abl. jedn. na -i jednakosložna imena gradova i rijeka na -is, npr. Neapolis, Tiberis imaju Neapolim, Neapoli; Tiberim, Tiberi.