A. Suglasničke osnove
§ 17.
Imenicama ove skupine svršava se osnova na suglasnik.Osnovu dobivamo ako odbacimo u genitivu množine nastavak -um. Nekima je u nomin. jedn. krajnji osnovni suglasnik otpao. Imenice s osnovom na suglasnik muškoga su, ženskoga ili srednjega roda.
§ 18.
Imenice muškoga roda u nom. jedn. ponajviše se svršavaju na -or (-oris), -o (-onis), -es (-itis), npr. dolor, doloris bol, leo, leonis lav, miles, militis vojnik.
| jednina | množina | |||
| nom. gen. dat. ak. vok. abl. |
labor laboris labori laborem labor labore |
miles militis militi militem miles milite |
labores laborum laboribus labores labores laboribus |
milites militum militibus milites milites militibus |
§ 19.
Imenice ženskoga roda u nom. jedn. najčešće se svršavaju na -do (-Mnis), -io (-ionis), -$s f-Stis), -us (-utis), npr. fc tudS, fortitUdiim hrabrost, r$tm, rotionis razum, sodetas, cižtStis društvo, salus, salutis spas.| jednina | množina | |||
| nom. gen. dat. ak. vok. abl. |
facultas facultatis facultati facultatem facultas facultate |
natio nationis nationi nationem natio natione |
facultates facultatum facultatibum facultates facultates facultatibus |
nationes nationum nationibus nationes nationes nationibus |
§ 20.
Imenice srednjega roda u nom. jedn. najčešće se svršavaju na -us (-oris), -us (-eris), -men (-minis). Primjeri: tempus, temporus vrijeme, genus, generis rod, ime.| jednina | množina | |||
| nom. gen. dat. ak. vok. abl. |
tempus temporis tempori tempus tempus tempore |
nomen nominis nomini nomen nomen nomine |
tempora temporum temporibus tempora tempora temporibus |
nomina nominum nominibus nomina nomina nominibus |
B. Osnove na -i
§ 21.
Osnove te skupine svršavaju se na -i. Većina imenica muškog i ženskog roda tvori nominativ jednine dodajući osnovi -s.navis lađa, mare more, exemplar primjer
| jednina | množina | |||||
| nom. gen. dat. ak. vok. abl. |
navis navis navi navem navis nave |
mare maris mari mare mare mari |
exemplar exemplaris exemplari exemplar exemplar exemplari |
naves navium navibus naves naves navibus |
maria marium mariibus maria maria maribus |
exemplaria exemplarium exemplaribus exemplaria exemplaria exemplaribus |
Tako se dekliniraju:
1. Jednakosložne imenice na -is i -es (parisyllaba); to one koje u nominativu i genitivu jednine imaju jednak br slogova, npr. hostis, hostis neprijatelj, nubes, nubis oblak;
2. imenice na -s ili -er koje ispred završetka -is u genitivu jednine imaju dva ili više suglasnika, npr. ars, art-is umjetnost imber, imbr-is kiša;
3. neutra s nominativom jednine na -e, -al, -ar, npr. mare maris more, animal, animalis životinja, exemplar, exemplaris primjer.
§ 22.
Deklinacija imenica s osnovom na -i razlikuje se od deklinacije imenica sa suglasničkim osnovama time što im je završetak u genitivu množine -ium (pri tome -i- pripada osnovi a -um je nastavak kao i kod suglasničkih osnova).
§ 23.
Neutra na -e, -al, -ar imaju osim toga u ablativu jednine -i, a u nominativu, akuzativu i vokativu množine -ia. Pamti dakle za ta neutra: -i, -ia, -ium!
Osobitosti u oblicima ili deklinacije
§ 24.
Od jednakosložni imenica na -is i -es neke imaju genitiv množine na -um, npr.
| canis, -is, m. pas iuvenis, -is, m. mladić |
gen. množ. canum gen. množ, iuvenum |
| pater, -tris, m. otac mater, -tris, f. majka frater, -tris, m. brat |
gen. množ. patrum gen. množ. matrum gen. množ. fratrum |
§ 25.
Imenice febris groznica, sitis žeđa, turris toranj, tussis kašalj, puppis krma, securis sjekira, vis (sila) imaju akuz. jedn. na -im i .abl, jedn. na -i, dakle: febrim, febri; sitim, siti itd.Jednako imaju akuz. jedn. na -im i abl. jedn. na -i jednakosložna imena gradova i rijeka na -is, npr. Neapolis, Tiberis imaju Neapolim, Neapoli; Tiberim, Tiberi.
