Prva ili a-deklinacija
§ 11
Nominativ jednine svršava se na -a, a genitiv jednine -ae. Sve su imenice te deklinacije ženskoga roda osim onih koje označuju mušku glavu, npr. poeta pjesnik, agricola ratar, i Croata Hrvat. Ispor. u nas: žena; sluga.
Casus Nominativus Genitivus Dativus Accusativus Vocatlvus Ablativus |
Singularis terra terrae terrae terram terra terra |
Pluralis terrae terrarum terris terras terrae terris |
§ 12.
Osobitosti u -a deklinaciji
Imenica familia ima stari genitiv jednine na -as kad je u vezi s imenicom pater ili mater, npr. pater familias domaćin, mater familias domaćica.Kad je imenica dea uz imenicu deus, a filia uz filius, imaju dativ i ablativ množine na -abus, jer bi inače te imenice imale jednak oblik u tim padežima.
Bogovima i božicama = diis et deabus,
sinovima i kćerima = filiis filiabusque.
Druga ili o-deklinacija
§ 13.
Imenice muškoga roda svršavaju se u nom. jedn. na -us ili -er, a imenice srednjega roda na -um.a) Imenice na -us (masculina) i na -um (neutra)
Jednina | Množina | |||
Nom. Gen. Dat. Ak. Vok. Abl. |
populus narod populi populo populum popule populo |
verbum riječ verbi verbo verbum verbum verbo |
populi populorum populis populos populi populis |
verba verborumm verbis verba verba verbis |
b) imenice na -er (masculina)
Jednina | Množina | |||
Nom. Gen. Dat. Ak. Vok. Abl. |
magister učitelj magistri magistro magistrum magister magistro |
puer dječak pueri puero puerum puer puero |
magistri magistrorum magistrris magistros magistri magistris |
pueri puerorum pueris pueros pueri pueris |
Većina imenica na -er gubi u deklinaciji samoglasnik e od završetka -er, a samo ga neke zadržavaju; npr. liber, libri knjiga, ager, agri njiva, ali vesper, vesperi večer.
Osobitosti u o- deklinaciji
§ 14.
Vlastita imena na -aius i -eius stežu u genitivu jednine završetak -ii u -i, a vlastita imena na -ius mogu imati gen. na -ii na -i, npr. Gai, Pompei, Vergilii ili Vergili.Svima navedenim vlastitim imenicama završetak je u vok. jedn. -i, npr. Pompei, Vergili. Isto je tako od filius (sin) vok. jedn. fili.
Deus, -i, m. (bog) ima nom. množ. dei, dii, di, a dat. i abl. množ. deis, diis, dis. Vok. jedn. je deus.
Locus, -i, m. (mjesto) ima množ. loci i loca; loci su mjesta u knjizi (loci librorumrum), a loca su mjesta na zemlji (loca terrarum).
Vir, viri m. (muž) deklinira se kao puer: Vir, viri, viro, virum, vir, viro. Množ. viri, virorum itd.
§ 15.
Izuzetno je ženskoga roda imenica humus zemlja.Ženskoga su roda i neke imenice na -us uzete iz grčkog jezika, npr. diphthongus diftong, dvoglasnik, dialectus narječje.
Srednjega su roda imenice vulgus svjetina i virus otrov.
Pridjevi
§ 16.
Velik broj latinskih pridjeva pripada drugoj, odnosno prvoj deklinaciji. U nom. jedu. muški se rod svršava na -us ili na -er, ženski na -a, a srednji na -um. Muški i srednji rod deklinira se po II, a ženski po I deklinaciji. Neki pridjevi na -er, -a, -um gube u deklinaciji e od završetka -er, npr. piger, pigra, pigrum lijen, a neki ga zadržavaju, npr. liber, libera, liberum, slobodan. bonus, bona, bonum dobar, dobra, dobroJednina | Množina | |||||
Nom. Gen. Dat. Ak. Vok. Abl. |
bonus boni bono bonum bone bono |
bona bonae bonae bonam bona bona |
bonum boni bono bonum bonum bono |
boni bonorum bonis bonos boni bonis |
bonae bonarum bonis bonas bonae bonis |
bona bonaorum bonis bona bona bonis |
liber, libera, liberum slobodan
Jednina | Množina | |||||
Nom. Gen. Dat. Ak. Vok. Abl. |
liber liberi libero liberum liber libero |
libera liberae liberae liberam libera libera |
liberum liberi libero liberum liberum libero |
liberi liberorum liberis liberos liberi liberis |
liberae liberarum liberis liberas liberae liberis |
libera liberorum liberis libera libera liberis |
aeger, aegra, aegrum bolestan
Jednina | Množina | |||||
Nom. Gen. Dat. Ak. Vok. Abl. |
aeger aegri aegro aegrum aeger aegro |
aegra aegrae aegrae aegram aegra aegra |
aegrum aegri aegro aegrum aegrum aegro |
aegri aegrorum aegris aegros aegri aegris |
aegrae aegrarum aegris aegras aegrae aegris |
aegra aegrorum aegris aegra aegra aegris |