1. i 2. deklinacija

Prva ili a-deklinacija

§ 11

Nominativ jednine svršava se na -a, a genitiv jednine -ae. Sve su imenice te deklinacije ženskoga roda osim onih koje označuju mušku glavu, npr. poeta pjesnik, agricola ratar, i Croata Hrvat. Ispor. u nas: žena; sluga.

Casus Nominativus Genitivus Dativus Accusativus Vocatlvus Ablativus

Singularis terra terrae terrae terram terra terra

Pluralis terrae terrarum terris terras terrae terris

§ 12.

Osobitosti u -a deklinaciji

Imenica familia ima stari genitiv jednine na -as kad je u vezi s imenicom pater ili mater, npr. pater familias domaćin, mater familias domaćica.
Kad je imenica dea uz imenicu deus, a filia uz filius, imaju dativ i ablativ množine na -abus, jer bi inače te imenice imale jednak oblik u tim padežima.
Bogovima i božicama = diis et deabus,
sinovima i kćerima = filiis filiabusque.

Druga ili o-deklinacija

§ 13.

Imenice muškoga roda svršavaju se u nom. jedn. na -us ili -er, a imenice srednjega roda na -um.
a) Imenice na -us (masculina) i na -um (neutra)

	Jednina		Množina
Nom. Gen. Dat. Ak. Vok. Abl.	populus narod populi populo populum popule populo	verbum riječ verbi verbo verbum verbum verbo	populi populorum populis populos populi populis	verba verborumm verbis verba verba verbis

b) imenice na -er (masculina)

	Jednina		Množina
Nom. Gen. Dat. Ak. Vok. Abl.	magister učitelj magistri magistro magistrum magister magistro	puer dječak pueri puero puerum puer puero	magistri magistrorum magistrris magistros magistri magistris	pueri puerorum pueris pueros pueri pueris

Većina imenica na -er gubi u deklinaciji samoglasnik e od završetka -er, a samo ga neke zadržavaju; npr. liber, libri knjiga, ager, agri njiva, ali vesper, vesperi večer.

Osobitosti u o- deklinaciji

§ 14.

Vlastita imena na -aius i -eius stežu u genitivu jednine završetak -ii u -i, a vlastita imena na -ius mogu imati gen. na -ii na -i, npr. Gai, Pompei, Vergilii ili Vergili.
Svima navedenim vlastitim imenicama završetak je u vok. jedn. -i, npr. Pompei, Vergili. Isto je tako od filius (sin) vok. jedn. fili.

Deus, -i, m. (bog) ima nom. množ. dei, dii, di, a dat. i abl. množ. deis, diis, dis. Vok. jedn. je deus.
Locus, -i, m. (mjesto) ima množ. loci i loca; loci su mjesta u knjizi (loci librorumrum), a loca su mjesta na zemlji (loca terrarum).
Vir, viri m. (muž) deklinira se kao puer: Vir, viri, viro, virum, vir, viro. Množ. viri, virorum itd.

§ 15.

Izuzetno je ženskoga roda imenica humus zemlja.
Ženskoga su roda i neke imenice na -us uzete iz grčkog jezika, npr. diphthongus diftong, dvoglasnik, dialectus narječje.
Srednjega su roda imenice vulgus svjetina i virus otrov.

Pridjevi

§ 16.

Velik broj latinskih pridjeva pripada drugoj, odnosno prvoj deklinaciji. U nom. jedu. muški se rod svršava na -us ili na -er, ženski na -a, a srednji na -um. Muški i srednji rod deklinira se po II, a ženski po I deklinaciji. Neki pridjevi na -er, -a, -um gube u deklinaciji e od završetka -er, npr. piger, pigra, pigrum lijen, a neki ga zadržavaju, npr. liber, libera, liberum, slobodan. bonus, bona, bonum dobar, dobra, dobro

	Jednina			Množina
Nom. Gen. Dat. Ak. Vok. Abl.	bonus boni bono bonum bone bono	bona bonae bonae bonam bona bona	bonum boni bono bonum bonum bono	boni bonorum bonis bonos boni bonis	bonae bonarum bonis bonas bonae bonis	bona bonaorum bonis bona bona bonis

liber, libera, liberum slobodan

	Jednina			Množina
Nom. Gen. Dat. Ak. Vok. Abl.	liber liberi libero liberum liber libero	libera liberae liberae liberam libera libera	liberum liberi libero liberum liberum libero	liberi liberorum liberis liberos liberi liberis	liberae liberarum liberis liberas liberae liberis	libera liberorum liberis libera libera liberis

aeger, aegra, aegrum bolestan

	Jednina			Množina
Nom. Gen. Dat. Ak. Vok. Abl.	aeger aegri aegro aegrum aeger aegro	aegra aegrae aegrae aegram aegra aegra	aegrum aegri aegro aegrum aegrum aegro	aegri aegrorum aegris aegros aegri aegris	aegrae aegrarum aegris aegras aegrae aegris	aegra aegrorum aegris aegra aegra aegris